Mapa weba
HR GB
Modernizacija željeznica
Unutarnja plovidba
Cestovni promet
Zračni promet
Priprema projekata
Tehnička pomoć
Strukturni fondovi Strukturni fondovi

Vlada RH usvojila Strategiju prometnog razvoja RH za razdoblje 2017.-2030

Usvajanjem Strategije prometnog razvoja ispunjen je preduvjet (ex-ante uvjet) o postojanju nacionalnog sveobuhvatnog strateškog dokumenta u sektoru prometa, čije je postojanje Europska komisija postavila kao uvjet za korištenje sredstava EU. Prema tome, izrada Strategije odvijala se u tri faze i to sukladno metodologiji Europske komisije. Prvu fazu predstavljala je izrada Strategije prometnog razvoja za razdoblje 2014.-2030. godine usvojena u listopadu 2014. godine. Potom je bilo potrebno provesti drugu fazu, odnosno izraditi Nacionalni prometni model kojim su se prikupljali prometni podaci i razmatrali različiti scenariji razvoja prometnog sustava. Treću fazu činilo je usklađivanje analiza i podataka iz Prometnog modela sa Strategijom izrađenom u 2014. godini, a rezultat toga je upravo usvojena Strategija za razdoblje 2017.-2030. godine.
 
Sukladno važećim propisima prije usvajanja Strategije od strane Vlade Republike Hrvatske proveden je postupak strateške procjene utjecaja na okoliš. Nacrt Strategije i Strateške studije utjecaja na okoliš za Strategiju bio je dostupan javnosti na portalu „e-savjetovanje“ u razdoblju od 8. lipnja do 8. srpnja 2017. godine, a mišljenja tijela državne uprave MMPI je zaprimao do 31. srpnja 2017. godine.
 
Usvojena Strategija prometnog razvoja 2017.-2030., s postavljenih 16 ciljeva u svim vidovima prometa i 118 mjera (u kategorijama infrastruktura, rad i organizacija) osigurat će tako nastavak započete provedbe za više od 20 projekata ukupno vrijednih oko 14,5 milijardi kuna. Riječ je primjerice o Pelješkom mostu, izgradnji nove spojne ceste D403, mostu Okučani, dovršetku izgradnje brze ceste Solin-Stobreč-Dugi Rat-Omiš te modernizaciji i dogradnji željezničke pruge na dionicama Dugo Selo-Križevci, Križevci-Koprivnica-državna granica sa Mađarskom, Zaprešić-Zabok, Vinkovci-Vukovar, Hrvatski Leskovac-Karlovac i Goljak-Skradnik.
 
Kako je jedan od općih postavljenih ciljeva Strategije promjena raspodjele prometa putnika u prilog javnom prijevozu i davanju prednosti prijevozu s nultom emisijom štetnih plinova, njeno će donošenje osigurati daljnju pripreme financiranja nabave 12 novih eletromotornih vlakova HŽ Putničkog prijevoza, ali i refinanciranje 20 postojećih. Također će omogućiti obnovu tramvajske infrastrukture i nabavu novih tramvaja u Osijeku i Zagrebu, ali i nabavu više od 140 autobusa za pružanje usluge javnog gradskog prijevoza u 9 gradova diljem Hrvatske, a za što je već u svibnju ove godine Ministarstvo raspisalo EU natječaj vrijedan 300 milijuna kuna.
 
Nova Strategija također će omogućiti izgradnju terminala za rasute terete u luci Osijek i izradu Srednjoročnog plana razvoja luka unutarnje plovidbe. Da je to strateško opredjeljenje Ministarstva, sada preneseno i u strateški dokument, govori i činjenica da je novim unutarnjim ustrojstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture formirana zasebna uprava čija će osnovna zadaća biti razvoj unutarnje plovidbe i teretnog prijevoza u lukama Vukovar, Osijek, Slavonski Brod i Sisak. 
 
Svi navedeni projekti u skladu su s ciljem Strategije o preraspodjeli prometa tereta, koji bi išao u prilog željezničkom i pomorskom prometu te prometu unutarnjim plovnim putovima, ali i s ciljem povećanja interoperabilnosti prometnog sustava u svih šest prometnih sektora.
 
Poseban naglasak Strategija stavlja i na zadržavanje života na otocima i to u kontekstu ulaganja u povećanje dostupnosti otoka, a što će omogućiti financiranje razvoja i poboljšanja lučke infrastrukture u 14 luka od međunarodnog i županijskog značaja, kao i nabavu novih brodova za prijevoz putnika prema otocima.
 
Usvojena Strategija prometnog razvoja za razdoblje 2017.-2030. temelj je za već postavljena strateška opredjeljenja u razvoju prometa, u cijelosti usmjerena na razvoj prometne infrastrukture i učinkovitog te tehnološki razvijenog prometnog sustava, koji će služiti razvoju suvremene, konkurentne i međusobno povezane ekonomije. Uz to, ona je temelj i za provedbu već započetih projekata vrijednih gotovo 7,6 milijardi kuna, kao i za nastavak intenzivne pripreme preostalih projekata.