Mapa weba
HR GB
Modernizacija željeznica
Unutarnja plovidba
Cestovni promet
Zračni promet
Priprema projekata
Tehnička pomoć
Strukturni fondovi Strukturni fondovi

Modernizacija željeznica

Hrvatska mreža željeznica obuhvaća 2.604 kilometra i predstavlja dobar omjer kilometara i stanovništva zemlje (1.556 osoba po kilometru), a što Republiku Hrvatsku stavlja u rang s razvijenim europskim zemljama poput, primjerice Švicarske. Međutim, činjenica je da 90 posto željezničke mreže čine jednokolosječne pruge, samo 36 posto pruga je elektrificirano, a problem predstavljaju i ograničenja brzine, zastarjela prometna kontrola i signalizacijski sustavi.

Sve navedeno rezultat je znatne štete koju je željeznički sektor pretrpio u ratu te činjenice da dugo vremena nije razvijan ni osuvremenjivan. Upravo stoga, postojećoj infrastrukturi potrebna je obnova i modernizacija kako bi se stvorili učinkoviti, sigurni i za okoliš prihvatljivi oblici prijevoza,  što bi željezničkoj mreži omogućilo konkurentnost koridora među regijama i unutar regije.

Dodatne mogućnosti za modernizaciju željezničkog sustava otvorile su se Hrvatskoj kroz predpristupne programe Europske unije (ISPA i IPA) te nakon pristupanja kroz Strukturne i investicijske fondove, tim više što se gotovo 55 posto željezničke mreže u RH odnosi na željezničke linije važne za međunarodni promet.

Glavne (koridorske) željezničke pruge Republike Hrvatske odgovaraju Osnovnoj mreži putničkog i teretnog prometa, a druge međunarodne linije pripadaju Sveobuhvatnoj mreži. Preciznije rečeno, Hrvatska se nalazi na dva koridora Osnovne prometne mreže, na Mediteranskom koridoru i na Rajna-Dunav koridoru.

Mediteranski koridor povezuje jug Iberijskog poluotoka, preko španjolske i francuske mediteranske obale prolazi kroz Alpe na sjeveru Italije, zatim ulazi u Sloveniju i nastavlja dalje prema mađarsko-ukrajinskoj granici. Riječ je o cestovnom i željezničkom koridoru, a njegov sastavni dio je i pravac Rijeka-Zagreb-Budimpešta (željeznički i cestovni pravac koji se kod nas uvriježio pod nazivom Vb koridor). Na Mediteranski koridor nastavlja se cestovni i željeznički pravac Zagreb-Slovenija, za koji se kod nas uvriježio naziv X koridor. Preko toga koridora Hrvatska će biti spojena i na Baltičko-jadranski koridor, koji ide od Baltičkog mora kroz Poljsku, preko Beča i Bratislave do sjeverne Italije.

Na teritoriju Republike Hrvatske međunarodni koridori u smislu željezničke mreže definirani su Odlukom Vlade Republike Hrvatske o razvrstavanju željezničkih pruga (NN br. 03/14):
Položaj RH na TEN-T mreži
 
Cilj je kroz ovu prioritetnu os postupno razvijati i nadograđvati hrvatsku TEN-T željezničku mrežu na koridorima Vb i X s ciljem sveobuhvatnijeg i učinkovitijeg povezivanja države s europskim prometnim mrežama, te istovremeno usklađivati tehničke standarde i standarde operabilnosti sa EU standardima.

Stoga su glavni prioriteti željezničkog sektora usredotočeni na modernizaciju preostalih dijelova linija TEN-T mreže u skladu s njihovom funkcionalnošću i povećanje održivosti mreže željezničkih pruga reorganizacijom sektora, unapređenje učinkovitosti održavanja, smanjenje utjecaja na okoliš i uvođenje mjera za povećanje  sigurnosti i interoperabilnosti željezničkih pruga.
 
Budući je HŽ Infrastruktura d.o.o. upravitelj infrastrukture u Republici Hrvatskoj i između ostalog, izgrađuje i investira u željezničku infrastrukturu, brine o njenom održavanju, osuvremenjivanju te upravlja sustavom sigurnosti, HŽ Infrastruktura d.o.o. je ujedno korisnik pojekata koji se kroz ovu prioritetnu os sufinacniraju iz fondova EU kroz Operativni program Promet 2007.-2013.